Odjel za kroatistiku

Znanstveni projekti/Scientific projects

Tijelo, identitet i emocije u hrvatskoj i slavenskim književnostima 20. i 21. stoljeća  (TIEH2021)
IP.01.2021.09

Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić  
Trajanje projekta: 1. rujna 2021. – 1. rujna 2023.


Suradnice:

red. prof. dr. sc. Rafaela Božić (Odjel za rusistiku, Sveučilište u Zadru)

izv. prof. dr. sc. Gordana Čupković  (Odjel za kroatistiku, Sveučilište u Zadru)

dr. sc. Tea Rogić Musa, znanstvena suradnica (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb)

izv. prof. dr. sc. Danijela Marot Kiš (Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci)

doc. dr. sc. Mirela Šušić (Odjel za kroatistiku, Sveučilište u Zadru

doc. dr. sc. Adrijana Vidić (Odjel za rusistiku, Sveučilište u Zadru)

Jelena Alfirević, mag. edu. philol. croat., doktorandica (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilište u Zadru)

Prikaz projekta
Projekt povezuje istraživanja emocija s onima koja se bave reprezentacijama ljudskoga tijela i tjelesnosti u književnosti i kulturi te otkriva načine, metode i postupke kojima iste utječu na konstrukte književnih i uopće društvenih identiteta, pojedinačnih i kolektivnih. Fenomenima tjelesnosti i identiteta interdisciplinarno se bave humanističke, društvene i prirodne znanosti, a u posljednje su vrijeme aktualan istraživački aspekt i u književnoj znanosti. Time se ostvaruje doprinos u poznavanju i razumijevanju svakoga od njih posebno, kao i njihova međudjelovanja. Ukoliko se krene od definicije da su „emocije prirodno-kulturalni odgovor subjekta na promjene u konstruiranom okolišu“ (Sardelić, 2015), moguće je kroz književnopovijesnu i stilsko-poetičku paradigmu hrvatske i drugih slavenskih književnosti 20. i 21. stoljeća promatrati tvorbu, ulogu i recepciju emocija u reprezentacijama tijela i konstruktima identiteta odnosno međuodnos triju predmetnih fenomena s obzirom na burne promjene društvenih, estetskih, ideoloških, kulturnih i dr. okolnosti u navedenom razdoblju koje su determinirale njihov razvoj. U novijoj hrvatskoj književnosti moguće je pronaći tekstove u kojima se kulturalno-civilizacijski sukobi, dosad uglavnom istraženi iz perspektive povijesnog vremena i/ili geografskog prostora, odnosno povijesnih, društvenih i političkih okolnosti njihova nastanka i razvoja, prenose na književnu reprezentaciju tjelesnosti protagonista. Posebno se zanimljivima pokazuju oni primjeri u kojima tijelo pojedinca postaje objekt upisivanja različitih, često i suprotstavljenih kulturalnih praksa koje su se u datom trenutku susrele na istom prostoru te, posredovanjem normi društvene zajednice, izvršile utjecaj na samopoimanje pojedinaca. Istraživanjem odnosa tijela, identiteta i emocija ispituju se modeli kojima književnici propituju utvrđene kolektivne identitete, detektiraju traumu pojedinca koja je rezultat sraza tih proturječnih kulturalnih praksa čime u konačnici ukazuju i na problematiku oblikovanja individualiteta.
Osim što bi znanstveno-istraživački i društveni rezultati projekta bili ostvareni kroz objavljivanje znanstvenih radova u publikacijama i monografijama, jedne doktorske disertacije te izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima, projekt svoju konkretnu društvenu primjenu ima u poticanju literarnih kompetencija djece i mladih. Istraživanjem se dolazi do tekstova koji se mogu predstaviti učenicima različitih dobnih skupina u sklopu radionica na kojima bi se tematizirao odnos tijela, identiteta i emocija odnosno ponudilo usmjerene oblike čitanja književnoga teksta. U suradnji s nastavnicima hrvatskoga jezika, knjižničarima i školskim psiholozima, projekt bi mogao doprinijeti ciljevima Škole za život kao i nacionalnim programima poticanja i razvoja čitateljskih kompetencija kao društvenim potrebama. Suradnici na projektu educirali bi nastavno osoblje i suradnike u nastavi  (suradnja s aktivima nastavnika hrvatskoga jezika, knjižničarima i sl.). Pridonio bi razumijevanju utjecaja emocija koje konstruira književni tekst na motivaciju za čitanje te posredno i na razvoj čitalačkih sposobnosti, koje se dalje odražavaju na razvoj ostalih aspekata ličnosti (etički, estetski razvoj). Teme tjelesnosti i identiteta od visokog su potencijala pri recepciji književnoga teksta u adolescentskim čitateljskim skupinama. Stoga su u sklopu projekta planirane literarne radionice s učenicima i studentima, predavanja namijenjena stručnoj javnosti (nastavnici hrvatskoga jezika, knjižničari, literarni animatori) i nestručnoj javnosti, a rezultati bi se predstavljali u medijima s ciljem popularizacije predmetnog područja.