Dana 22. veljače obilježavamo Dan hrvatske glagoljice, u spomen tiskanja prve knjige na hrvatskom jeziku i glagoljskom pismu – Misala po zakonu rimskog dvora iz 1438. godine. Od 13. stoljeća glagoljica, sveslavensko pismo koje je sastavio Konstantin Filozof, na hrvatskim prostorima razvija se u tzv. uglati tip, pa se taj tip glagoljskog pisma naziva hrvatskom glagoljicom. Zadar i zadarsku okolicu s punim pravom možemo nazvati rasadnikom hrvatskoglagoljskih tekstova, a i zapisa na različitim medijima poput kamena, drva ili metala. S ovog područja potječu i znameniti glagoljaši poput Šimuna Kožičića Benje i Šimuna Klimantovića, ali i stotine, pa i tisuće drugih znanih ili anonimnih pisara koji su svojim tekstovima širili, ali i oblikovali hrvatski jezik kroz stoljeća. U 19. stoljeću glagoljska se baština počinje intenzivno sakupljati i proučavati te na pravilan način pohranjivati u različite ustanove diljem Hrvatske i svijeta. I danas se u Zadru čuva velik broj glagoljskih tekstova, posebice u Arhivu Zadarske nadbiskupije, koje je sakupio i pohranio don Pavle Kero, čija je uloga u proučavanju, očuvanju i promoviranju zadarske glagoljske pismenosti bila nezamjenjiva. I Sveučilište u Zadru dalo je svoj doprinos – suizdavač je niza Monumenta glagolitica archidioecesis Iadertinae, u kojem se objavljuju transliteracije glagoljskih tekstova zadarske provenijencije, a 2019. godine osnovan je i Centar za istraživanje glagoljaštva u čijem radu sudjeluju i profesori s našeg Odjela. Značaj glagoljskog pisma za hrvatsku pismenost i hrvatski jezik uopće gotovo je nemoguće dovoljno naglasiti, a obilježavanjem Dana hrvatske glagoljice čuva se i promiče svijest o pismu koje je oblikovalo hrvatsku pismenost kakvu danas poznajemo.

Poveznice:
Glagolab: Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru
 https://glagolab.unizd.hr/
Staroslavenski institut
https://stin.hr/
Virtualna izložba „Hrvatska glagoljica“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice
http://virtualna.nsk.hr/glagoljica/